Povijest vodenih spotova u Hrvatskoj

Sport je važan dio hrvatske kulture i tradicije. Veliku podršku sa tribina imaju i mali i veliki timovi, a sportisti su omiljeni među svim generacijama. Sasvim je prirodno da su u Hrvatskoj veoma popularni vodeni sportovi. Zemlja koja je toliko vezana uz more, sa prekrasnom obalom logično je da može ponuditi mnogo vodenih aktivnosti. Još u 16. stoljeću organizirale su se regate, a 1593. godine utrkivala su se čak sedamdeset i četiri broda. Falkuše, drvene ribarske barke, krenule su od luke grada Komiže na otoku Visu, ka cilju na otoku Palagruži. Pet veslača je veslalo 78 kilometara.

Naredni povijesni događaj o kojem sa sigdownloadurnošću možemo govoriti je bila regata iz 1764. godine u kojoj su učestvovala samo dva broda. Predstavljali su Split i Makarsku, a utrkivali su se od malog otoka ispred Milne pa sve do splitske luke, ali splitski brod nije uspio pobjednički uploviti u svoj grad. Pobijedili su Makarani!

Plivanje je individualni sport, a u Hrvatskoj je živio čovjek za kojeg su govorili da je ‘jači od mora’. Bio je to Veljko Rogošić, koji nije obilježio samo hrvatsko, već i svjetsko daljinsko plivanje. Više puta bio je internacionalni prvak, a sa 63 godine preplivao je La Manche i postao prvi Hrvat koji je upisan u Zlatnu knjigu La Manchea.

I jedna Hrvatica, Đurđa Bjedov, upisala se u povijest kada je na Olimpijskim igrama u Meksiku 1968. godine osvojila zlatnu medalju na 100 m leđnim stilom.

Vaterpolo su početkom 20. stoljeća u hrvatske krajeve donijeli studenti iz Splita koji su studirali u Mađarskoj, Austrii i Njemačkoj. A koliko su Splićani kreativni u vodenim sportovima pokazuje i igra koju su sami izmislili. Picigin se počeo igrati na Bačvicama, a zatim se raširio diljem Hrvatske. Igra se sa loptom na pješčanoj plaži u plitkoj vodi.

Vodeni sportovi razvijali su se, mijenjali i prilagođavali potrebama modernog čovjeka. Danas su prilagođeni svima, od vrhunskih spotrista do amatera ljubitelja vodene zabave.